Održivi razvoj – od umetnosti do sigurne budućnosti

/ / Vesti / 28. 01. 2025.

Na šta prvo pomislite kada čujete „održivi razvoj”? Obično većina ljudi upada u logičku zamku poistovećujući ovu važnu temu sa ekologijom ili zaštitom životne sredine, а to je tačno tek 33,33%. Drugim rečima, održivi razvoj se bazira na tri ključna stuba – zaštiti životne sredine, brizi o društvu i odgovornom upravljanju. Međutim, ova logička zamka i nije tako nelogična zato što su neki problemi savremenog društva urgentniji od drugih, a najbolji primer jesu klimatske promene! Kada su one u pitanju, naš peščani sat je definitivno pri kraju i zahteva promptnu akciju – usaglašeni odgovor čitavog čovečanstva, počev od smanjivanja ugljeničnog otiska do nekih sofisticiranijih rešenja koja je neophodno praktikovati u svim aspektima svakodnevnog privatnog i poslovnog života kako bismo spasili planetu.

Da li se sećate velikih poplava u Srbiji još 2013. godine? One su bile direktna posledica klimatskih promena i da, prisutne upravo ovde kod nas, tada i sada! U to vreme osiguravajuće kompanije u našoj zemlji nisu prepoznavale rizike od klimatskih promena. Slučajevi poput poplavljenog Obrenovca naučili su nas mnogim lekcijama, pa i nekim održivim – da je poplavljeni nameštaj moguće reciklirati i udahnuti mu drugi život. Nažalost, ljudima koji su stradali u poplavama nema drugog života, osim kroz pouke za ostatak čovečanstva, a tu odgovornost počinje sa svakim od nas. Najbolja rešenja su i najjednostavnija i uglavnom počivaju na prevenciji rizika, uz obilje iskustva iz jedne od najvrednijih kategorija projektnog menadžmenta – kolekcije naučenih lekcija (lessons learned).

Umetnost i održivost imaju mnogo zajedničkih dodirnih tačaka i iako je neko pomislio da će se ovaj tekst pozabaviti održivim konceptima u umetničkom stvaranju – ta tema uopšte nije sporna. Umetnici su svest i savest svakog društva i idu ispred vremena. Tu ne postoji bojazan da će održivost zaživeti punim smislom, već postoji jedna druga konotacija umetnosti kada je održivost u pitanju, a to je umetnost pravovremenog i ispravnog razumevanja samog koncepta održivog razvoja, čija najveća maestralnost leži u holističkom pristupu i sagledavanju uzorka, a ne samo posledica našeg neadekvatnog činjenja ili, još češće, nečinjenja. Ovde bi sada bio pravi trenutak da se pozove domaća akademska zajednica da održivi razvoj sagleda malo šire od gorepomenute ekologije, jer umetnost leži upravo u sveobuhvatnosti i jedinstvenosti koje proizlaze iz davanja lokalnog pečata globalnim konceptima.

Ipak, iako je održivost timska disciplina, njen uspeh počiva na individualnom radu i trudu, kao i na zbiru svih naših pluseva i plusića, koji zajedno čine jedan veliki plus. Sa tim u vezi, pozivam sve misleće pojedince, bez obzira na to da li pripadaju generaciji Z, ili su stariji ili mlađi, da se odazovu jednom specifičnom izazovu – umetnosti odgovornog pretraživanja interneta. To znači da pre svakog stiskanja opcije „search” zaista promislimo šta i kako istražujemo, jer svaki naš „search” generiše čak 4kgCO2 emisija (prema podacima Centra za promociju nauke i Klimatske platforme). Svaka pretraga uključuje rad brojnih servera, potrošnju električne energije i prenos informacija širom sveta. Hajde da i mi naučimo nešto od veštačke inteligencije – koliko dobro postavimo prompt, toliko kvalitetan odgovor i dobijemo. Da li ste spremni da postanete umetnici promptovanja ili odgovorni korisnici novih tehnologija, a da pritom ne učinimo Google ili bilo koji drugi internet/AI servis jednim od najvećih emitera CO₂? Sigurnija i bolja budućnost ipak počinje sa nama!

AUTOR: Prof. dr Dušan Stojaković


Leave a Comment